OVO SU NEKE OD DEFINICIJA FOBIJE:
– „Fobija predstavlja oblik reagovanja naučen klasičnim uslovljvanjem“
– „Strah od straha“
– „Fobija je reagovanje u sadašnjosti na intenzivno traumatično iskustvo iz prošlosti“
– „Fobija je iracionalan, ekscesivan i uporan strah od neke određene stvari ili situacije“
– „Anksiozni poremećaj karakterističan ekstremnim iracionalnim strahom od jednostavnih stvari ili socijalnih situacija“
– „Intenzivan, abnormalan ili iracionalan strah od određene specifične stvari“
– „Nerealan strah, uglavnom sa opsesivnim karakteristikama“
– „Uporan, abnormalan ili iracionalan strah od specifičnog objekta, situacije ili aktivnosti koji je usmeren samo ka jednom – da se izbegne zastrašujući stimulus“
KAKO MI TRETIRAMO FOBIJE?
NLP Brzo lečenje fobija
Dislociranje je baza ovog pristupa. Tehnika pomaže dislociranjem osećanja od paničnog stimulusa. Jedan od pristupa je da se klijent usmeri ka imaginaciji situacije koja može da isprovocira fobični odgovor dok je klijent veoma relaksiran i dislociran od situacije koja izaziva fobičnu reakciju.
Regresija / hipnoanaliza
Ova tehnika se obično koristi kod kompleksnih fobija i može da potraje više seansi, dok se klijent ne oslobodi fobije. Glavni cilj je da se nađe prva situacija u kojoj se desio napad panike i onda se koriste mnogobrojne tehnike da bi se otklonila fobična reakcija.
Ekstrenma uznemirenost ili izbegavanje objekata i situacija može značajno da ometa svakodnevni život i rad osobe:
– posao
– škola
– međuljudski odnosi
– emotivni odnosi…
Osobe koje trpe fobiju ulažu ogromno vreme i energiju boreći se sa fobijom. Strah je uporan i intenzivan.
Strah i anksioznost se javljaju čak i ukoliko se zamisli objekat ili situacija koja je predmet fobije. Kad osoba vidi objekat ili datu situaciju, anksioznost i stah se javljaju momentalno. Anksioznost i strah mogu biti toliko intenzivni da postaju napad panike.
PREMA ČETVRTOJ REVIZIJI DIJAGNOSTIČKOG I STATISTIČKOG PRIRUČNIKA (DCM-4) ZA MENTALNE POREMEĆAJE, FOBIJE MOGU DA SE SVRSTAJU U SLEDEĆE KATEGOTIJE:
Postoje tri tipova fobija:
1. Socijalne fobije – strah od socijalnih situacija
2. Agrofobija – strah da budemo zarobljeni u nekom mestu ili situaciji iz koje ne možemo da pobegnemo
3. Specifične fobije – stah od specifičnih objekata (npr. pauk)
Postoje četri osnovna tipa specifičnih fobija:
A: Prirodna sredina – strah o grmljavine, vode, oluje…
B. Životinja – strah od paukova, miševa, zmija…
C. Medicine – strah od krvi, primanja injekcija, posete doktoru…
D. Situacija – strah od mostova, odlaska od kuće, vožnje…
KRITERIJUMI ZA DIJAGNOSTIKOVANJE SPECIFIČNIH FOBIJA
Specifične fobije slede dijagnostičke kriterijume:
– Strah je prisutan i veoma je jak i intenzivan
– Strah se može iskusiti čak i ako se zamisli objekat straha ili zastrašujuća situacija
– Kad osoba vidi objekat ili situaciju, uznemirenost nastaje momentalno.
– Uzmenirennost može biti toliko jaka da postaje panika
– Odrasli koji imaju specifičnu fobiju znaju da su njihovi stahovi preterani i iracionalni
– Osoba izbegava objekat i situacije koje izazivaju anksioznost i paniku
– Ako je osoba izložena datoj situaciji, anksioznost postaje intenzivna
RAZUMEVANJE DIJAGNOSTIČKIH KRITERUJMA SPECIFIČNIH FOBIJA
Svaki od dijagnostičkih kriterijuma je važan da se razume i da se razlikuje normalan strah i specifična fobija. Kao što smo spomenuli, kod fobija stah je intenzivan i nezaustavljiv.
Osoba zna da je strah neosnovan i može čak i da se smeje svemu tome kad nije u zastašujućoj situaciji. Osoba koja trpi fobiju teži ka tome da izbegava datu situaciju ili specifičan objekat, ili da im prilazi sa velikim osećajem stresa. Stah i izbegavanje ometaju normalan život i rad. U osnovi ovih simptoma ne leži neki drugi poremećaj.
Poslednji dijagnostički kriterijum je važan:
Sa paničnim poremećajem osoba može da ima stah od: vožnje automobila, letenja, liftova i od ostalih pojava, tako da liči na specifične fobije. Međutim, sa paničnim poremećajem osoba ima napad panike i staha, jer ima utisak da će biti zarobljena u toj situaciji. S druge strane, osoba koja ima specifičnu fobiju od vožnje automobila, letenja, itd. se plaši od same situacije, odnosno da se ne desi udes ili da se ne sruši avion.
Kod osoba koje imaju panični poremećaj lični strahovi imaju panični napad i osoba ima osećaj da je zarobljena u ovim situacijama. S druge strane osoba koja ima specifičnu fobiju od vožnje ili letenja zastrašena je samom situacijom. Osoba sa post-traumatičnim stresnim poremećajem može izbegavati situacije, ali te situacije su povezane sa uzrokom nastanka ovog poremaćaja.
Osobe koje se boje socijalnih situacija, mogu imati socijalni anksiozni poremećaj, pre nego specifičnu fobiju. Npr. osoba sa anksioznim poremećajem se može bojati da zakaže pregled kod lekara, i to više zbog socijalne interakcije nego zbog same lekarske intervencije. Osoba može da ima više ovakvih poremaćaja u isto vreme.
Hvala! 🙂